Kennisbank

IT infrastruktura: sloj koji mora nositi AI prije nego što nešto na njemu može funkcionirati

IT infrastruktura je jedna od sedam dimenzija u mjerenju zrelosti hybridresourcing, i jedna od dimenzija koje prethode ostalima. Ne zato što je infrastruktura važnija od ljudi ili rezultata, nego zato što je redoslijed čvrsto određen: AI-primjena radi na sustavima, i ako ti sustavi ne komuniciraju međusobno, svaki sljedeći korak negdje zastaje. Ova stranica govori o tome što ta dimenzija obuhvaća, po čemu prepoznajete gdje se vaša organizacija nalazi, i što se mijenja između razina.

Što ova dimenzija mjeri

IT infrastruktura obuhvaća sustave koji nose organizaciju: aplikacije, veze između njih, računalnu snagu i pohranu, te mjeru u kojoj je taj skup uređen za promjenu. Organizacija s mnogo sustava koji postoje jedan pored drugoga bez međusobne povezanosti ostvaruje drugačiji rezultat od organizacije u kojoj se podaci i funkcionalnost mogu kretati između sustava. Ne radi se o količini tehnologije, nego o tome kako ta tehnologija povezano funkcionira.

Pet razina — baseline, foundation, activation, insight, intelligence — opisuju izgradnju. Na razini baseline sustavi često rade zasebno, uređeni za proces za koji su nekad odabrani, bez da je povezivanje bilo pitanje dizajna. Što baseline u praksi znači za organizaciju kao cjelinu, detaljno je opisano na stranici o razini baseline. Na višim razinama slika se mijenja: sustavi su uređeni tako da se nove primjene mogu priključiti bez potrebe da se temeljna struktura iznova izgradi.

Po čemu prepoznajete gdje se nalazite

Postoji nekoliko signala koji već bez dodatnog istraživanja nešto govore. Ako dodavanje nove aplikacije standardno zahtijeva zaseban integracijski projekt, infrastruktura se vjerojatno nalazi na jednoj od nižih razina. Ako zaposlenici ručno prekucavaju podatke između sustava jer veza nedostaje, to je znak da infrastruktura još nije uređena za povezanost. Ako nitko u organizaciji nema aktualan pregled toga koji sustavi rade i kako su povezani, nedostaje osnova za bilo kakvu izjavu o tome.

Na višim razinama ti se signali mijenjaju. Nova funkcionalnost može se priključiti na postojeće veze umjesto na nove. Računalna snaga i pohrana su skalabilne bez da je svako proširenje zaseban projekt. I postoji osoba ili tim koji ima pregled nad cjelinom, ne samo nad vlastitim sustavom.

Krug procjene u mjerenju zrelosti to konkretizira: više osoba u organizaciji ocjenjuje dimenziju zasebno, bez uvida u odgovore drugih. Ako IT odjel postavi infrastrukturu na activation, a poslovna strana je drži na baseline, ta razlika nešto govori. Često znači da su rješenja izgrađena, ali se ne koriste kako je namijenjeno — ili da ljudi koji s njima svakodnevno rade imaju drugačiju slika od onih koji ih upravljaju.

Što zahtijeva razina više

Korak od baseline do foundation obično zahtijeva pregled: znati koji sustavi postoje, kako su međusobno povezani i gdje se u toj povezanosti nalaze uska mjesta. To je inventarizacija, ne izgradbeni projekt. Bez tog pregleda svaki sljedeći korak je nagađanje.

Korak od foundation do activation često zahtijeva veze koje još ne postoje: način da se podaci kreću između sustava bez ručnog prijelaznog koraka. To može biti tehnički zahvat, ali je i odluka o tome koji sustavi dobivaju prioritet — ne sve treba povezati istovremeno.

Korak prema insight i intelligence zahtijeva infrastrukturu uređenu za eksperimentiranje: računalnu snagu koja se može povećavati i smanjivati, okruženja u kojima se nove primjene mogu testirati bez utjecaja na produkcijski sustav. To je drugačiji način uređenja od onoga što je većina organizacija izvorno izgradila, a opseg tog koraka snažno ovisi o tome što već postoji.

Što taj korak košta ne može se sažeti u jedan iznos — to ovisi o broju sustava, starosti infrastrukture i mjeri u kojoj su prethodne odluke već uzimale povezanost u obzir. Ono što je sigurno: infrastruktura rijetko funkcionira samostalno. Korak postaje lakši ili teži ovisno o tome kako je uređeno upravljanje podacima, jer dobro povezan sustav donosi malo koristi ako podaci u njemu nisu pouzdani. I privatnost i sigurnost idu s tim: veća povezanost znači više mjesta na kojima podaci mogu iscuriti, a to treba uzeti u obzir u dizajnu, ne naknadno. I bez ljudi koji mogu upravljati novim sustavima i koristiti ih povezana infrastruktura ostaje rješenje koje nitko ne pokreće.

Što ova stranica ne odgovara

Ova stranica govori o tome može li infrastruktura nositi AI — ne o tome koji bi posao AI mogao preuzeti kada ta infrastruktura postoji. To je drugo pitanje, s drugim instrumentom. Skener posla FTE TO AI izračunava po zadatku koji se dio posla može prepustiti AI-u, s obzirom na sustave koji trenutno postoje. Taj rezultat je najpouzdaniji kada je prvo jasno na kojoj se razini infrastruktura nalazi: skener posla na temelju koji još ne nosi daje broj koji nitko ne može provesti.